Kinologija/Psi
MALA ŠKOLA KINOLOGIJE GLASA JAVNOSTI I SAVETI ZA LOVCE (3)
Markiranje pasa i mirnoća na divljač
Markiranje treba da bude urođena osobina pasa ptičara ali se događa i to da su generacijama lovački psi, zbog lepote, držani prevashodno kao kućni ljubimci i da su, vremenom, izgubili to svojstvo. Zato ih treba na to podsticati. Evo kako se to radi u praksi...
Piše Stevan Banković, novinar i lovac
- Detalji
- Autor Stevan Banković
- Pogodaka: 4383
MALA ŠKOLA KINOLOGIJE GLASA JAVNOSTI I SAVETI ZA LOVCE (2)
Obuka i rad sa psom na terenu
Preddresura počinje sa štenetom od dva, a završava se kada ono napuni oko devet meseci života. Tada pas, sa već stečenim znanjem, može da se specijalizuje za obuku na terenu.
Piše Stevan Banković. novinar i lovac
- Detalji
- Autor Stevan Banković
- Pogodaka: 1442
KINOLOGIJA: ISTINE O NAMA
Čemu služi rodovnik?
Rodovnik (pedigre) predstavlja ličnu kartu jednog psa. To je dokument koji, kod nas, pokazuje kojoj rasi pripada pas, kada je oštenjen, koje je boje i kakav mu je tip dlake. Pored toga, tu su i imena predaka i njihove ocene i uspesi (ukoliko ih ima), a koja služe da dobijemo sliku rasnih odlika šteneta koje kupujemo.
Piše Vesna Marković, odgajivač škotskih ovčara
- Detalji
- Autor Vesna Marković, odgajivač škotskih ovčara
- Pogodaka: 4819
KINOLOŠKA RAZMATRANJA
Zašto psi zakopavaju kosti?
Uprkos vremenu koje je proteklo od prvog susreta čoveka i psa i njegovog pripitomljavanja, naš ljubimac i danas ima neke navike koje se mogu objasniti samo neposrednom vezom sa onima koje je imao i njegov pradavni divlji predak Cynodictis iz oligocena...
Piše Dubravka Marković
- Detalji
- Autor Dubravka Marković
- Pogodaka: 2389
MALA ŠKOLA KINOLOGIJE GLASA JAVNOSTI I SAVETI ZA LOVCE (1)
Kako odabrati štene
Roditelji štenadi treba da su ocenjeni visokom ocenom za izgled, da su potomci radnih pasa i da imaju pozitivne ocene u radu
Piše Stevan Banković. novinar i lovac
- Detalji
- Autor Stevan Banković
- Pogodaka: 1722
KINOLOGIJA: GENETIKA U ODGOJU
Bolno nasledstvo
Telo životinja je sastavljeno od više miliona sićušnih ćelija. Unutar svake ćelije je jezgro koje sadrži niti DNK, poznate kao hromozomi. Oni su spareni u nukleusu (jedru), a pas ima 39 pari hromozoma. Uz svaki hromozom DNK je podeljena i na različite, slične brojanicama, podnivoe koji se zovu geni. Ovi geni mogu sami ili u sadejstvu sa drugim genima da kontrolišu sve u životinjskoj građi i funkcionosanju organizma, kao što su boja očiju i dlake, dužina nogu, sposobnost zgrušavanja krvi... Međutim, nasledne bolesti (displazija zgloba kuka, poremećaj procesa koagulacije, bolesti oka i srca i drugi zdravstveni problemi) mogu naneti psima veliki bol, a njihovim vlasnicima mnogo brige. U ovom tekstu pokušaćemo da objasnimo koji se to poremećaji mogu desiti, kako oni utiču na pse i koje se preventivne mere mogu primeniti radi sprečavanja prenošenja tih bolesti na potomstvo.
Piše DVM Helen Denis (britanski magazin "Your dog"), preveo i pripremio Ivan Lukić
- Detalji
- Autor DVM Helen Denis i Ivan Lukić
- Pogodaka: 7525