četvrtak, septembar 19, 2019

 

SAVETI STRUČNJAKA

Kako održati lep i negovan travnjak leti

travnjak-leti

Osim redovnog održavanja, u vrelim letnjim danima zalivajte travnjaka češće, recimo tri do četiri puta nedeljno i to u ranim jutranjim ili kasnim večernjim satima

Piše Petra Ivaniš, inženjer pejzažne arhitekture I hortikulture

 

BILJKE

Neobično južnoafričko drvo

Iz daleka, ovo drvo izgleda sasvim obično... Ali, kada mu se približite imaćete šta da vidite! Pogledajte pažljivo fotografije koje slede...

Nepoznati autor

drvo1 drvo2

 

NAŠI RARITETI

Insektivorne biljke

rosulja-drosera-rotundifolia

Mada rastu pretežno u tropskim i kišnim prašumama Azije, Afrike i Amerike, ovih biljaka, koje narod zove "mesožderke", ima i kod nas. Reč je o rosulji, masnici i mešinki, biljčicama koje kao osnovni vid ishrane imaju fotosintezu, dok im insekti služe kao - dopunska hrana.

Piše Mihajlo Stanković, prirodnjak

 

(NE)OBIČNE BILJKE

Kikiriki

kikiriki

Iako potiče iz tropskih i sutropskih krajeva, kikiriki se može, ako niste znali, uspešno gajiti i u našim krajevima. Evo kako...

Piše Mile Stojilović, nastavnik (eko)biologije

 

ZAŠTITA BILJA

Pesticidi - kako ih koristiti?

Zbog stalnog straha od trovanja ili zagađivanja okoline, vrlo često izbegavamo upotrebu pesticida u zaštiti našeg bilja. Međutim, njihovom pravilnom upotrebom, naročito pravilnim doziranjem i čuvanjem, uspešno se možemo boriti protiv štetočina i bolesti bilja bez straha od zagađenja naše životne sredine. Naravno, kad god je to moguće, koristimo prirodna sredstva…

Piše Slavica Tanasić, dipl. ing

 

NEMA LEPŠEG CVEĆA OD DRVEĆA

Omorika

Lepotica našeg podneblja - prirodna retkost

omorika vitka1

 

 

 

Na svim svestkim jezicima Picea omorika (Pančić) Purkyne je poznata pod nazivom "Srpska smrča", po našem narodnom nazivu. Oblast njenog prirodnog rasprostranjenja je veoma mala. Raste na kreč­njačkim liticama oko srednjeg i gornjeg toka Drine, na strmim, severu i severo-istoku izloženim obroncima. Naš poznati prirod­njak Josif Pančić prvi put je saz­nao za omoruku 1855, a tek je 1877. godine pronašao na Tari i opisao kao novu vrstu naše flore.

Omorika je u geološkoj istoriji bila široko rasprostranjena u Evropi (u tercijeru, pre mnogo miliona godina). Usled velikih klimatskih i geoloških promena njeno prirodno rasprostranjenje se smanjilo na prostor oko Drine, pa je zato omorika naš relikt i endemit. U Srbiji je Zakonom zaštićena vrsta, što podrazumeva zabranu seče na prirodnim staništima.

 

Piše dr Jelena Ninić - Todorović