utorak, novembar 12, 2019

 

RASA KOJA JE, POSLE RATA, UJEDINILA GRAĐANE BOSNE I HERCEGOVINE

Tornjak - pas sopstvene evolucije

Tornjak CAC Banja Luka 2001 01 

U važećem standardu tornjaka stoji da je glava lupoidna sa odnosom lobanje i njuške 1:1, dok je iz naučnih radova, koji se tiču zootehničkih mjera tornjaka, a rađeni su na području Bosne i Hercegovine i području Hrvatske, vidljivo da je odnos dužine lobanje prema dužini njuške 60:40, što odgovara molosoidnim rasama. I mjerenja dužine trupa su pokazala da u odnosu na visinu u grebenu tornjak ima pravougaoni format, što je vidljivo čak i na slikama tornjaka snimnjenim i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Očigledno je da će obe države, prije zvaničnog i defintivnog priznavanja tornjaka 2017. godine, morati zajednički usaglasiti standard bez uplitanja bilo kakve politike u njegovo konačno definisanje.

Pišu dr Saša Vurzberg i dr Zoran Marković; fotografije iz arhiva autora teksta

Tornjak je autohtona rasa pasa koja se na području Bosne i Hercegovine prvi put spominje 1067. godine u zapisu Bosanske katoličke crkve. Budući da nije namjenski stvarana rasa, nego je rasa koja ima sopstvenu evoluciju, u periodu dužem od hiljadu godina, nisu se desile velike morfološke promjene.

Na području BiH prvi organizovaniji uzgoj počinje osnivanjem kinološkog društva u Travniku 1972. godine.

Zvaničnom odlukom Jugoslovenskog kinološkog saveza od 9.05.1981. godine otvara se Jugoslovenski uslovni rodovnik za  Bosansko-hercegovačkog pastirskog psa - tornjaka i formira komisija JKS za standardizaciju ove pasmine pasa, te tako otpočinje zvanični rad oko standardizacije tornjaka.

Zahvaljujući radu Komisije, počelo je izvođenje tornjaka na kinološke manifestacije; na reviji pasa u Jajcu 1981, 1982, 1984. te Mostaru 1983.  Zatim, tornjaci se izvode i  na savezne (državne) izložbe u Mostaru 1984. i Banja Luci 1985. i 1989. Izlagani su i na izložbama na Vučjoj planini 1984. i 1985. (specijalka tornjaka) i Travniku 1988. godine.

Primjera radi, na izložbi koja je održana 11.06.1989. u Banja Luci, od 410 prijavljenih pasa u katalogu je bio 21 tornjak, dok u Zagrebu, na izložbi 1.04.1990, od 660 upisanih pasa nije bio prijavljen nijedan tornjak iako je i kod njih postojala Komisija za uzgoj tornjaka.

Rađena je i medijska popularizacija tornjaka putem pisanih medija, radija i televizije.

Treba spomenuti najtiražniji školski list u tadašnjoj Jugoslaviji "Male novine" koje 1982, u 17 brojeva, donose članke o tornjaku. Istu promociju rade i časopisi "Moj pas" i "Kinolog" kao i revija "ZOV" koja prati rad Kluba, a i TV emisija "Moj ljubimac".

Jedan od najvećih promotera rase do 1991. godine bio je i poznati glumac Josip Pejaković iz Sarajeva koji ne samo da je bio vlasnik tornjaka, nego ga je izvodio i na izložbe.

TORNJAK NA PODRUČJU REPUBLIKE SRPSKE I RAD NA STANDARDU

Osnivanjem Kinološkog društva Banja Luka, 1994. godine, otvorila se i mogućnost da vlasnici određenih pasmina rade na njihovom usavršavanju, a kroz sekcije koje su bile u okviru kinoloških društava.

Grupa ljubitelja tornjaka osniva sekciju 9.05.1996. u okviru tog društva, a 28.07.1997. registruju se kao pravno lice pod nazivom Klub odgajivača, vlasnika i ljubitelja tornjaka Republike Srpske.

Za predsjednika Kluba je izabran Dušan Davidović iz mjesta Potočani kod Banja Luke, za potpredsjednike Darko Suzić iz Novog Grada i Nebojša Morača iz Banja luke. Za sekretara je izabran dr med. Zoran Marković, a za blagajnicu dr med. Diana Marković (tada Kos). Veliku podršku radu Kluba je dao, u tom periodu, kao član, i Zdravko Partalo.

Klub organizuje i ispite za ovlaštene sudije Kluba koji su imali pravo da ocjenjuju pse na specijalizovanim izložbama.

MANIFESTACIJE

Još kao sekcija Kinološkog društva Banja Luka, Klub u okviru republičke izložbe održane 11.06.1997. u Banja Luci organizuje Prvu specijalizovanu izložbu tornjaka koju sudi dr sci. vet. Milivoje Urošević i gdje je prijavljeno 32 tornjaka.

Samostalno Klub organizuje u Banja Luci specijalizovane izložbe 1998. sa 58 prijavljenih pasa, 1999. sa 102 prijavljena psa, kao i 2000. kada su bila prijavljena 93 psa. Klub pomaže i na državnoj izložbi pasa u Banja Luci 2001. godine, na koju je prijavljen 61 pas.

Treba napomenuti da je izložba, održana 1999. u Banja Luci, bila Prva državna izložba tornjaka, na osnovu dogovora između klubova iz Banja Luke i Travnika.

Tornjak CAC Banja Luka 2001 BIS 02

Na specijalkama tornjaka, osim dr sci. vet. Milivoja Uroševića, ocjenjuju i dipl ing. Zoran Branković iz Beograda,  urednik revije "ZOV" Milan Jovanović, Goran Stanivuković iz Banja Luke, dipl ing. Bogoljub Novaković iz Banja Luke, Borivoje Joksimović iz Smedereva, Ređo Haskić iz Viteza i Petru Muntean iz Rumunije.

RAD NA STANDARDIZACIJI TORNJAKA

U želji da, napokon, ova naša drevna rasa bude i zvanično priznata, Klub iz Banja Luke koristi sopstvenu ocjensku listu koja sadrži 46 stavki u opisu, kao i uzgojni list koji sadrži 53 stavke i 24 tjelesne mjere, te sliku psa uz, naravno, osnovne podatke o psu.

Klub formira i Komisiju za uzimanje tjelesnih mjera tornjaka koja radi ne samo na području Republike Srpske, nego i na području Vlašića u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovu komisiju čine dr sci. vet. Milivoje Urošević, međunarodni kinološki sudija, dipl ing. Zoran Branković, međunarodni kinološki sudija, Goran Stanivuković takođe kinološki sudija i Dušan Davidović. Pomažu im i Mirjana Gajić i Bogoljub Novaković.

Prvi sa područja bivše Jugoslavije, Klub 28.11.1996. šalje dopis u sjedište FCI sa zahtjevom da im se pošalju uslovi koje treba ispuniti da bi tornjak bio međunarodno priznat.

Odgovor je stigao 15.2.1997. i njega je potpisao dr Jean-Maurice Paschoud, tadašnji predsjednik FCI Komisije za standarde.

Klub iz Zagreba sličan dopis šalje dvije godine kasnije, tačnije 4.12.1998. a odgovor iz kancelarije FCI, sa potpisom Suzanne Marlier, datiran je 14.12.1998.

U odgovorima su objašnjeni uslovi što se tiče broja pasa uvedenih u rodovnu knjigu, broja krvnih linija kao i ostalog što treba ispuniti da bi došlo do međunarodnog priznanja.

Iako je 2002. Bosna i Hercegovina primljena u FCI kao ugovorni član, Klub prestaje sa radom zbog nesuglasica sa tadašnjim rukovodstvom Kinološkog saveza Republike Srpske i nedostatka podrške od istih. Treba istaći da je Klub, za vrijeme svog rada, izdao 646 rodovnika.

STRUČNE KOMISIJE

Godinu dana kasnije, 2003. u Sarajevu, odlučeno je da sva tri saveza u Bosni i Hercegovini formiraju komisije koje će dati prijedlog standarda za podnošenje zahtjeva FCI za priznanje tornjaka. Već tada je rukovodstvo Unije kinoloških saveza Bosne i Hercegovine imalo dogovor sa Hrvatskim kinološkim savezom o zajedničkom zahtjevu, gdje bi se tražilo priznanje tornjaka u dva varijeteta. Jedan bi bio bosansko-hercegovački pastirski pas, a drugi hrvatski pastirski pas, mada je komisiji predočena i opcija hrvatski planinski pas. Tako bi svaka država imala patronat nad svojim varijetetom.

U Komisiji Kinološkog saveza Republike Srpske su bili kinološke sudije Nebojša Švraka, dipl ing. Bogoljub Novaković i dr med. Saša Vurzberg. Komisija se u ovom sastavu sastala dva puta i to 21.8.2003. i 13.1.2004. godine.

Komisija se tada, u svom radu, prvenstveno oslanjala na prijedloge Kinološkog saveza Republike Srpske i Bosanskog kinološkog saveza, jer su ti prijedlozi bili bazirani na zootehničkim mjerenjima tornjaka, dok je prijedlog Kinološkog saveza Herceg Bosne bio u nekim dijelovima standarda dosta neusaglašen sa zootehničkim mjerenjima tornjaka.

Bez obzira na mišljenja članova komisija sva tri krovna Saveza, potpisan je prijedlog standarda za zajedničku rasu pod nazivom bosansko-hercegovački-hrvatski pastirski pas (tornjak), koji je dostavio Hrvatski kinološki savez, te je rasa uslovno priznata 2006. godine od strane FCI kao bosansko-hercegovački-hrvatski pastirski pas (tornjak) pod brojem 355, kao zajednička rasa Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ovaj trenutno važeći standard ima, međutim, neusaglašenosti prilikom ocjenjivanja tornjaka.

Naime, u važećem standardu stoji da je glava lupoidna sa odnosom lobanje i njuške 1:1, dok je iz naučnih radova koji se tiču zootehničkih mjera tornjaka, a rađeni su na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske, vidljivo da je odnos dužine lobanje prema dužini njuške 60:40, što odgovara molosoidnim rasama. I mjerenja dužine trupa su pokazala da u odnosu na visinu u grebenu, tornjak ima pravougaoni format, što je vidljivo čak  i na slikama tornjaka snimnjenim i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. 
 
Očigledno je da će kinološki savezi obe države, prije definitivnog priznanja tornjaka kao zvanične FCI rase, a što se očekuje 2017. godine, morati zajednički usaglasiti standard, bez uplitanja bilo kakve politike u njegovo definisanje.

Treba napomenuti i značaj tornjaka za građane Bosne i Hercegovine u posleratnom periodu jer je on, bez ikakvog nametanja i prisile, ujedinio njegove vlasnike, bez obzira u kom dijelu živjeli i kako se zvali.

…….

Natura Online (24.5.2016)